Psiholog o anksioznosti: Razumijevanje je prvi korak!
Anksioznost se definira kao emocionalno stanje intenzivne zabrinutosti i napetosti, koje je često praćeno tjelesnim senzacijama poput ubrzanog rada srca, znojenja, drhtanja, napetosti u mišićima ili osjećaja otežanog disanja. Važno je razlikovati anksioznost od straha – dok je strah prirodna i adaptivna emocionalna reakcija na stvarnu, prisutnu prijetnju, anksioznost se najčešće javlja u odsustvu realne opasnosti, kao anticipacija mogućih negativnih ishoda u budućnosti.
Drugim riječima, strah ima jasno prepoznatljiv uzrok i vremenski je ograničen – na primjer, ako osjetimo podrhtavanje tla, vidimo kako se namještaj pomiče i susjedi istrčavaju iz svojih domova, prepoznajemo potres kao stvarnu prijetnju i osjećamo strah. Taj strah je normalna i zdrava reakcija našeg organizma na opasnu situaciju. S druge strane, ako sjedimo kod kuće i počnemo razmišljati o tome što bi se dogodilo u slučaju potresa – kako bismo reagirali, bismo li preživjeli, što bi bilo s našim bližnjima – i uz te misli doživimo fizičke simptome poput ubrzanog rada srca ili napetosti, tada govorimo o anksioznosti. U tom slučaju nema stvarne prijetnje – riječ je o emocionalnom odgovoru na unutarnje misli i predodžbe, često proizašle iz tzv. kognitivnih distorzija, odnosno iskrivljenih obrazaca razmišljanja.
Anksioznost ima dvije osnovne komponente: kognitivnu, koja uključuje konstantnu brigu i stalno očekivanje negativnog ishoda, te tjelesnu, koja se manifestira kroz nemir, napetost mišića, probleme sa snom, poteškoće s koncentracijom itd.
Pročitaj kako izgleda začarani krug anksioznosti.
2. Kada je anksioznost patološka?
Prema suvremenim epidemiološkim podacima, anksiozni poremećaji su među najčešćim psihičkim poremećajima današnjice. Vjerojatno je da će mnogi od nas tijekom života iskusiti anksioznost. Međutim, kada postane učestala, preintenzivna ili kada značajno narušava svakodnevno funkcioniranje (npr. posao, odnose, zdravlje), govorimo o patološkoj anksioznosti. Ključno obilježje patološke anksioznosti jest da se javlja i u odsustvu stvarne prijetnje te da osobe često nemaju jasno objašnjenje zašto se osjećaju tjeskobno nego navode da ih to stanje potpuno obuzima.
U suvremenom društvu sve češće dolazi do nesklada između brzog, nepredvidivog načina života i evolucijski razvijenih obrambenih mehanizama našeg tijela i psihe, koji su prilagođeni znatno jednostavnijem okruženju. Upravo zato, anksioznost danas sve češće poprima patološki oblik – živimo u vremenu visokih zahtjeva, stalne stimulacije i velike količine informacija, što može preplaviti naš sustav i pojačati osjećaj nesigurnosti i straha.
3. Što mogu očekivati na susretima sa psihologom?
Rad sa psihologom uključuje prepoznavanje kognitivnih distorzija – to su uvjerenja koja osobu sputavaju i održavaju anksioznost. Nakon što se izgradi odnos povjerenja, klijent se u sigurnom prostoru suočava sa svojim strahovima i uči kako primjenjivati tehnike smirivanja i emocionalne regulacije. Psihološki susret ima dodatnu vrijednost upravo zato što se odvija u prisutnosti druge osobe. Kao društvena bića, imamo živčani sustav koji je iznimno osjetljiv na utjecaj drugih. Sama prisutnost suosjećajne i stručne osobe šalje snažan signal sigurnosti, koji može izravno i duboko neutralizirati lažne uzbune koje definiraju anksioznost.